Naučnici rade na novoj vrsti solarne tehnologije koja bi mogla potpuno da promeni način na koji dobijamo električnu energiju, jer umesto klasičnih solarnih panela na krovovima, energija bi mogla da se “skuplja” kroz obične prozore.
Ideja je da staklo više ne bude samo prozor kroz koji gledamo, već i površina koja “hvata” sunčevu energiju i pretvara je u struju, i to bez većih promena u izgledu zgrada, što ovu tehnologiju čini posebno zanimljivom.
Ovi novi solarni sistemi su dizajnirani tako da budu gotovo nevidljivi, pa prozori izgledaju isto kao i obična stakla, bez tamnih panela ili dodatnih slojeva koji bi narušili estetiku objekta. Ljudi bi i dalje imali potpuno jasan pogled kroz staklo, dok bi se deo sunčeve svetlosti u pozadini pretvarao u električnu energiju.
Na taj način tehnologija funkcioniše neprimetno, bez promene svakodnevnog izgleda prostora u kojem se živi i radi. Radi se o specijalnim materijalima koji mogu da apsorbuju određeni deo sunčevog zračenja i pretvore ga u energiju, dok ostatak svetlosti prolazi kroz staklo kao i obično. Tako se dobija balans između funkcionalnosti i estetike, jer prozor ostaje transparentan, ali istovremeno postaje mali solarni generator. To predstavlja veliki napredak u odnosu na klasične panele koji zauzimaju prostor i vizuelno menjaju zgrade.
Jedna od najvećih prednosti ove tehnologije jeste to što ne zahteva dodatni prostor, što je posebno važno u velikim gradovima gde su krovne i slobodne površine ograničene. Umesto da se traže nova mesta za solarne instalacije, koriste se postojeće staklene površine, pa zgrade same postaju deo energetskog sistema, bez većih građevinskih zahvata.
Tehnologija bi mogla da ima primenu i u automobilskoj industriji, jer bi stakla na vozilima mogla da doprinose punjenju baterije tokom vožnje ili dok je vozilo parkirano na suncu. Iako to ne bi zamenilo klasično punjenje, moglo bi da poveća domet i smanji potrošnju energije, posebno na dužim relacijama. Tako bi svaki automobil imao dodatni, nevidljivi izvor energije koji radi u pozadini.
Naučnici trenutno rade na rešavanju ključnog izazova - odnosa između količine proizvedene energije i količine svetlosti koja prolazi kroz staklo. Cilj je da prozori ostanu što prirodniji, svetli i prijatni za korišćenje, jer prevelika apsorpcija svetlosti može dovesti do zatamnjenja i manje udobnog ambijenta. Zato se traži optimalan balans između efikasnosti i komfora.
Dodatni izazov predstavlja i cena proizvodnje, pošto su ovi materijali trenutno skuplji od običnog stakla i standardnih solarnih panela. Zbog toga još uvek nisu spremni za masovnu primenu, ali se očekuje da će troškovi vremenom padati kako tehnologija bude napredovala i proizvodnja se širila. Kao i kod većine novih rešenja, početna faza je najskuplja, ali kasnije dolazi do značajnog pojeftinjenja. Ukoliko ova tehnologija postane široko dostupna, zgrade bi mogle da proizvode značajan deo energije koju same troše, što bi smanjilo račune za struju i zavisnost od velikih energetskih sistema.
Gradovi bi u tom slučaju postali energetski samostalniji, jer bi veliki broj objekata učestvovao u proizvodnji električne energije bez dodatne infrastrukture. U budućnosti bi ovakvi sistemi mogli postati standard u novim zgradama, posebno u urbanim sredinama gde je energetska efikasnost sve važnija tema. Svaka nova zgrada mogla bi istovremeno da bude i potrošač i proizvođač energije, bez potrebe za dodatnim uređajima na krovovima ili oko objekta. Ova ideja pokazuje kako se tehnologija sve više integriše u svakodnevne predmete koje već koristimo, pretvarajući ih u pametne sisteme sa dodatnim funkcijama. Umesto da energiju tražimo na posebnim mestima, ona bi dolazila direktno iz prozora, zidova i staklenih površina koje su već deo našeg okruženja.
Ostavi komentar